Rimska Umjetnost

Rimska Umjetnost

Rimska umjetnost podrazumijeva umjetničku produkciju starih Rimljana od 9. st. pr. Kr. do pada Zapadnog rimskog carstva 476. godine. U kasnijem razdoblju Republike Rimljani vremenski produljuju i prostorno šire grčku umjetnost. Grčka umjetnost je svoj utjecaj na rimske narode isprva vršila iz brojnih grčkih kolonija na Italskom tlu. Taj utjecaj je bio jak iako su Rimljani imali zakon protiv pretjerane javne potrošnje i osobne raskoši. Od 339. pr. Kr., kada su se riješili sukobi patricija i plebejaca, nastalo je društvo koje je bez obzira na obiteljsko podrijetlo počelo da umjetnost shvaća kao znak društvenog statusa.

Koloseum

Koloseum (Kolosej, izvorno: Colosseum), izvorno nazvan "Amfiteatar Flavijevaca", je amfiteatar u Rimu. Ime je dobio po kolosalnoj skulpturi cara Nerona koja se nalazila ispred amfiteatra. U Koloseumu su održavane gladijatorske borbe, koje je moglo pratiti 50 000 gledatelja. Održavale su se i borbe sa životinjama i rijetko kada borbe s brodovima. U slučaju požara Kolosej bi se ispraznio za 10 minuta. Gradnja je započeta 72. za vrijeme cara Vespazijana, a dovršena desetak godina kasije za vrijeme vladavine njegova sina Domicijana.

Skupture

—Rimska umetnost imala je najveći domet u periodu od 200. p. n. e. do 500. godine i dala je mnoštvo umetničkih dela, ali nije dala nekih naročitih novina. Razvijala se od Apeninskog poluostrva, a zatim se sa rimskim osvajanjima proširila na ceo Mediteran i ceo poznati svet. U Rimu je došlo do razvoja umetnosti koja je koristila umetnost ranijih epoha prevashodno umetnost stare Grčke.